Neiskorišten potencijal znanja o novcu
Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovima u oblasti finansijske pismenosti. Iako međunarodna mjerenja, poput OECD/INFE izvještaja, pokazuju prosječan nivo znanja među građanima (oko 63 % u 2022), svakodnevna praksa donosi drugačiju sliku. Samo 35 % građana planira lične finansije u srednjem roku, a više od petine uopće nema ni tekući ni štedni račun. Ove brojke govore o dubokom jazu između znanja i primjene – praznini koju obrazovni sistem još nije počeo ozbiljno da popunjava.
Korijeni problema: Socijalističko naslijeđe i pasivna očekivanja
Jedan od ključnih izazova finansijske pismenosti u BiH leži u historijskom naslijeđu. Više od 50 % zaposlenih i dalje radi u državnim institucijama, što perpetuira odsustvo tržišne orijentacije. Nakon rata, međunarodna pomoć je dodatno ukorijenila mentalitet pasivne ovisnosti o vanjskoj podršci. Umjesto aktivnog upravljanja novcem, često je prisutna kultura čekanja i nepovjerenja – posebno prema bankama i kreditnim institucijama.
Otpor obrazovanju, religijski stavovi i strah od rizika
Dodatnu barijeru predstavljaju vjerski i kulturni stavovi. U mnogim zajednicama krediti i kamate se doživljavaju kao moralno upitni, što odvraća građane od finansijskih instrumenata koji bi im mogli pomoći u pokretanju poslova. Statistike su neumoljive – samo troje od deset građana ima uvjete da podigne kredit. Ostali nemaju stalna primanja, rade “na crno” ili nemaju potreban kolateral. Strah od rizika još više pojačava izbjegavanje investiranja, iako je upravo razumijevanje rizika i kreditne logike temelj savremene finansijske pismenosti.
Škole bez novčanog kompasa
Do nedavno, školski sistem u BiH gotovo da nije ni doticao finansijsku edukaciju. Nedostatak predmeta i modula iz ove oblasti u osnovnim i srednjim školama stvorio je generacije mladih bez osnovnog razumijevanja štednje, kamata i budžetiranja. Ipak, u Kantonu Sarajevo su pokrenute prve sistemske radionice koje bi mogle promijeniti ovu praksu.
Zašto je finansijska edukacija od šestog razreda osnovne škole ključna
Stručnjaci preporučuju da obrazovanje o finansijama treba početi u šestom razredu osnovne škole. Kurikulum koji bi se nastavljao sve do kraja srednje škole omogućio bi učenicima da razumiju kamate, kredite, budžet, štednju i investiranje – znanja neophodna za lični i profesionalni razvoj.
Predložena struktura nastave:
Osnovna škola (6–9. razred): 1 čas sedmično, sa simulacijama i igricama o troškovima i štednji.
Srednje škole (1-4): 2 časa sedmično, sa temama poput ličnih finansijskih planova, osiguranja i poreza.
Rano usvajanje ovih znanja ne samo da doprinosi većoj individualnoj stabilnosti, nego i većem učešću građana u finansijskim tokovima, razvoju preduzetništva i otpornosti na ekonomske šokove.
IRPOKS inicijative: Prvi sistemski koraci
Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo (IRPO KS) pokrenuo je 2023–2025 niz radionica i pilot-projekata za učenike osnovnih škola. Fokus radionica bio je na bankarskim funkcijama, štednji i prepoznavanju rizičnih odluka. Djeca su pokazala iznenađujuće visok stepen angažmana – što je jasan signal da interesovanje postoji, samo ga treba sistemski njegovati.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, kroz IRPO KS, trenutno provodi edukaciju nastavnika za implementaciju finansijske pismenosti u nastavni plan, uz evaluaciju rezultata do septembra 2025.
Žene i finansije: Barijere i mogućnosti
U BiH žene još uvijek zaostaju u finansijskoj uključenosti u odnosu na muškarce. Nedostatak kolaterala, tradicionalne uloge i slabija povezanost sa bankarskim institucijama čine ih ranjivijim. Ipak, posljednje dvije godine donose optimizam – broj registrovanih mikropreduzeća koje vode žene porastao je za 30 % u Federaciji BiH. Projekti poput Žene u Biznisu, koji finansira Švicarska ambasada, nude obuke, mentorske programe i bolji pristup finansijama. Uz institucionalnu podršku i ciljana istraživanja, postavljaju se temelji za dugoročnu promjenu.
Kako dalje: Preporuke za sistemsku reformu
Uvođenje obaveznog predmeta “Finansijska pismenost” u sve osnovne i srednje škole BiH, uz jasno definisane sedmične časove.
Interaktivna metodologija nastave: kvizovi, simulacije, timski projekti.
Digitalna rješenja: aplikacije za budžetiranje, elektronske igre i alati.
Partnerstva s civilnim sektorom: saradnja sa CBBH, BH Futures, UNDP i UNICEF.
Rodna ravnoteža: uvođenje modula o ženskom preduzetništvu i finansijskoj jednakosti.
Evaluacija i monitoring: kroz pre i post-testove, kao i razvoj mreže školskih evaluatora.
Zaključak: Vrijeme za odlučan iskorak
Finansijska pismenost u BiH nije samo obrazovni izazov, već razvojni prioritet. Njeno unapređenje zahtijeva raskid s pasivnim obrascima prošlosti i prihvatanje modernih metoda obrazovanja i participacije. Uvođenje obaveznog finansijskog obrazovanja predstavlja historijsku šansu za jačanje ekonomske stabilnosti i individualne slobode. Znanje o novcu je moć – a Bosna i Hercegovina više nema vremena da tu moć ignoriše.
Spoj profita i društvene koristi
Društveno preduzetništvo postaje sve važniji pokretač društvenih promjena u Evropi i svijetu. Ono donosi novi model poslovanja koji kombinuje tržišnu efikasnost s društvenom odgovornošću. Društvena preduzeća funkcionišu na tržištu, ostvaruju prihod i posluju profesionalno, ali – za razliku od klasičnih preduzeća – profit im nije krajnji cilj. Ključna razlika je u tome što se ostvarena dobit reinvestira u neprofitnu misiju, s ciljem stvaranja trajne društvene vrijednosti.
Povezivanje profitnog i neprofitnog sektora
Društveno preduzetništvo briše granice između dva sektora koje se često percipiraju kao suprotstavljeni: profitnog i neprofitnog. U stvarnosti, ova dva sektora su međusobno ovisna – jedan donosi tržišnu snagu, dok drugi unosi društvenu svrhu. Kroz društvena preduzeća, neprofitne organizacije mogu ostvariti finansijsku održivost i neovisnost, dok se poslovna logika koristi za širenje društvenog utjecaja.
Najčešće osnivač društvenog preduzeća jeste upravo neprofitna organizacija, koja koristi tržišne mehanizme za ostvarenje svog šireg cilja. Na taj način, društveno preduzeće postaje produžetak društvene misije – ali s operativnim alatima i modelima samoodrživosti koji su svojstveni tržištu.
Model reinvestiranja: profit u službi zajednice
Specifičnost društvenih preduzeća ogleda se upravo u načinu raspodjele profita. Umjesto isplate dividendi vlasnicima ili ulagačima, dobit se u cijelosti – ili njen najveći dio – vraća nazad u projekte koji doprinose misiji preduzeća. To mogu biti programi zapošljavanja ranjivih grupa, edukacija, ekološki projekti ili lokalne razvojne inicijative.
Ovakav model osigurava dugoročnu održivost i širi povjerenje među korisnicima, zajednicom i donatorima. On ne odbacuje profit, već ga redefiniše – kao sredstvo, a ne svrhu.
Caritas Austrija: primjer institucionalnog pristupa
Dobar primjer funkcionalnog društvenog preduzetništva na evropskom nivou predstavlja Caritas Austrija, koja je kroz svoje strukture razvila niz društvenih preduzeća usmjerenih na zapošljavanje marginalizovanih osoba i pružanje konkretne pomoći u zajednici. Caritas, kao neprofitna i humanitarna organizacija, koristi tržišne modele poslovanja da bi osigurala trajne i stabilne izvore prihoda, koje potom ulaže u svoje socijalne i humanitarne misije.Ovaj primjer potvrđuje da neprofitne organizacije mogu uspješno upravljati preduzećima i istovremeno ostati vjerne svojoj osnovnoj svrsi.
Zakonodavni okvir u BiH
Za razliku od većine zemalja regiona, u Bosni i Hercegovini zakonodavni okvir za društveno preduzetništvo postoji – ali samo djelimično. Republika Srpska je 2021. godine usvojila Zakon o društvenom preduzetništvu, koji definiše pravni status društvenih preduzeća i prepoznaje njihovu društvenu ulogu. Iako zakon ne nudi poreske olakšice, on kvalifikuje ova preduzeća za dobijanje subvencija i grantova, te im može dati prednost u određenim javnim pozivima i programima podrške.
S druge strane, Federacija Bosne i Hercegovine još uvijek nije usvojila poseban zakon o društvenom preduzetništvu.
Zaključak: Vrijeme je za društvenu ekonomiju
Društveno preduzetništvo nije ni moda ni prolazni trend – ono je odgovor na krize savremenog društva koje zahtijevaju održiva, etična i dugoročna rješenja. U svijetu koji se sve više suočava sa socijalnim nejednakostima, nezaposlenošću i ekološkim izazovima, društvena preduzeća predstavljaju snagu promjene.Uspjeh ovog modela nije samo u bilansu prihoda i rashoda, već u stvarnom uticaju koji ostavlja na ljude i zajednice. Ako Bosna i Hercegovina želi graditi otpornu, inovativnu i pravednu ekonomiju, društveno preduzetništvo mora dobiti prostor koji zaslužuje – i u zakonima, i u strategijama, i u školskim klupama.
U savremenom bosanskohercegovačkom društvu, i dalje se osjećaju duboko ukorijenjene nejednakosti koje ograničavaju ekonomski potencijal žena. Ekonomsko osnaživanje žena je ključ za razvoj svakog društva, a finansijska inkluzija predstavlja prvi korak ka tom cilju. Ipak, statistike i svakodnevna praksa ukazuju da su žene u BiH znatno manje zastupljene na tržištu rada, imaju niže plaće, ograničene mogućnosti za napredovanje i brojne prepreke pri pokretanju vlastitog biznisa.
Položaj žena na tržištu rada u BiH
Statistički podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je radno sposobno stanovništvo u BiH u protekloj godini brojalo 1,3 miliona ljudi, dok je 1,5 miliona ljudi bilo van radne snage. Među njima su žene u izrazito nepovoljnom položaju:
Svaki treći zaposleni u BiH je žena.
Žene su neaktivnije na tržištu rada i često ne traže posao.
Više od pola miliona žena ima samo osnovno obrazovanje i ne učestvuje na tržištu rada.
Žene primaju manje plaće i imaju manje šanse za profesionalni napredak.
Posebno je zabrinjavajuće što veliki broj žena godinama ostaje izvan formalnog tržišta rada, bez penzionog i zdravstvenog osiguranja.
Ekonomija brige - najveći nevidljivi teret
Jedan od najvećih faktora koji ograničava radnu i ekonomsku aktivnost žena je tzv. ekonomija brige. Žene u BiH svakodnevno provode između 5 – 6 sati u neplaćenom radu brige za porodicu, što je znatno više u odnosu na muškarce. Kada se ovaj rad doda redovnom zaposlenju, zaposlene žene rade i do 14 sati dnevno. Ova realnost obeshrabruje mnoge žene da uopšte traže zaposlenje ili pokrenu biznis. Ova neplaćena radna obaveza dodatno se reflektuje na odluke žena o zasnivanju porodice, što ima direktne posljedice na demografske trendove u zemlji. Sve kasnija odluka o majčinstvu ili potpun izostanak istog nerijetko je posljedica svjesnosti o opterećenju koje sistem nameće ženama.
Diskriminacija u platama i napredovanju
Plaće žena u BiH su u prosjeku niže za 13% u odnosu na muškarce za ista radna mjesta. Uzroci leže u:
Rodnim stereotipima i tradicionalnim ulogama.
Nepotizmu i korupciji.
Staklenom stropu u kompanijama.
Nedostatku podrške za majke i porodilje.
Finansijski sektor je ilustrativan primjer: iako žene čine 75% zaposlenih, samo 25%-50% su u upravljačkim strukturama. Također, mnoge žene ne teže napredovanju jer se od njih očekuje da ostanu "efikasne i tihe radnice", a ne liderke.
Poduzetništvo - put ka slobodi, ali pun prepreka
Iako poduzetništvo nudi ekonomsku nezavisnost, žene često nemaju podršku porodice, institucija i sistema. Od 100 poduzetnika u BiH, samo 25 su žene. Problemi s kojima se suočavaju uključuju:
Loši savjeti računovođa i administracije.
Nedovoljna edukacija o vođenju biznisa.
Diskriminatorne politike podrške.
Visoki porezi i parafiskalni nameti.
Osim toga, žene se često savjetuje da osnivaju obrte umjesto pravnih lica (d.o.o.), Čime se automatski ograničava njihov rast i razvoj. Također, tokom procesa registracije nailaze na barijere u vidu neadekvatnog savjetovanja od strane notara, advokata i računovođa.
Sistemske prepreke u zakonodavstvu i institucijama
Zakoni o radu, obrazovanju i privredi u BiH ne prepoznaju stvarne potrebe žena. Nema dovoljno fleksibilnih modela rada, nedostaju subvencije za vrtiće, nema zakona o fondovima rizičnog kapitala, a programi podrške su često pisani bez konsultacija sa stvarnim poduzetnicama.
Rješenja i preporuke
Primjeri iz Skandinavije pokazuju da su obrazovanje, digitalne vještine i ravnopravna briga ključ uspjeha. BiH može prilagoditi te prakse svom kontekstu. Uključivanjem žena u ekonomiju gradimo pravednije i snažnije društvo. Vrijeme je za akciju. Vrijeme je za finansijsku inkluziju žena.
Poduzetništvo je traganje za srećom i slobodom. Ali u Bosni i Hercegovini, sloboda nije osobina koju većina društva doživljava kao pozitivnu. Poduzetnici, a naročito poduzetnice, čest su predmet nerazumijevanja, omalovažavanja i stereotipa. Termin "privatnici" ili "gazde" koji se koristi za njih, nosi sa sobom pogrdne konotacije, iako realnost malih poduzetnika nema ništa zajedničko s ogromnim kapitalom i monopolima.
Ko su zapravo poduzetnici?
U BiH, 80% biznisa spada u kategoriju mikro, malih i srednjih preduzeća. Većina njih zapošljava od 1 do 3 osobe i godišnje ostvaruje prihode od oko 50.000 KM, što je tek dovoljno za pokrivanje minimalnih plata i operativnih troškova. Uprkos tome, percepcija javnosti ostaje iskrivljena, duboko ukorijenjena u nostalgiji za planskom ekonomijom iz komunizma.
Javni I državni službenici, političari i veliki kapitalisti, sve grupe koje bi mogle doprinijeti jačanju sektora malih biznisa, često rade suprotno: podrivaju konkurenciju i ne razumiju ili ignorišu značaj poduzetništva za lokalnu ekonomiju.
Nevidljivi borci: Žene u poduzetništvu
U ženskom dijelu populacije, poduzetništvo je često odgovor na nepravde doživljene kroz godine rada. Najveći broj poduzetnica pokreće svoje prve biznise u dobi od 34 do 45 godina. To su žene koje su se suočile s mobingom, diskriminacijom, nerazumijevanjem i staklenim plafonima unutar tradicionalnih kompanijskih struktura.
Ekonomija brige - nevidljivi posao žena
Ključni uzrok ovih nepravdi je "ekonomija brige". To je koncept koji opisuje neplaćeni rad koji žene obavljaju u domaćinstvu. Žene u BiH dnevno prosječno potroše više od 5 sati brinući o djeci, muževima i roditeljima, uz svoje redovno radno vrijeme. U poređenju s ostatkom Evrope, žene u BiH su među najopterećenijima.
Ova nevidljiva odgovornost sputava žene da se ekonomski osnaže. Zbog toga samo 25% poduzetnika u BiH čine žene. Pored ekonomske, postoji i kulturna barijera: mnoge žene su naučene da nasljedstvo i imovinu prepuste muškarcima u porodici, čime se dodatno obespravljuju.
Sistemska podrška - mit ili stvarnost?
U protekloj deceniji, sistem podrške poduzetništvu u BiH fokusirao se na mlade od 18 do 35 godina.U praksi, to su najčešće bili muškarci bez djece, sa više slobodnog vremena. Žene u istom dobu života su rađale, radile i vodile domaćinstva.
Grantovi su se dodjeljivali za ideje koje često nisu bile proizvodne ni održive, čime je sistem stvorio privid podrške. U stvarnosti, poduzetnici su i dalje bez pravog savjetovanja, bez institucionalne zaštite i bez sigurnosti.
Ravnopravnost kao osnov zdravog poduzetništva
Bez jednakih šansi, ne može se govoriti o zdravom društvu niti o ekonomskom rastu. Pravedna raspodjela porodičnih i ekonomskih odgovornosti, edukacija o pravima, finansijska pismenost i ohrabrivanje žena da zadržavaju i razvijaju svoju imovinu su ključni koraci ka napretku. Ako žena zarađuje 50 KM po satu, a provodi to vrijeme u pripremi obroka vrijednog 10 KM, gubi potencijal zarade i osnaživanja. Potrebna je nova logika u domaćinstvima, zasnovana na ravnoteži, partnerstvu i ekonomskoj racionalnosti.
Zaključak: Poduzetništvo kao borba za pravdu
Poduzetništvo u BiH je borba protiv sistema koji ne razumije rizik, koji ne podržava viziju i koji zanemaruje pravu vrijednost ljudi. Žene su u toj borbi dodatno opterećene. Međutim, one koje ipak uspiju, grade ne samo vlastite biznise, već i temelje novog, pravednijeg društva. Poduzetništvo je potraga za slobodom i srećom. I ako često nije jednostavno, to je put koji vrijedi slijediti. Za sve one koji se ne boje ni sreće ni slobode.
U savremenom svijetu startup preduzeća, pojam "venture capital" (VC) sve više zauzima važno mjesto kao ključni izvor finansiranja inovacija i rasta. Na prostoru Zapadnog Balkana, gdje startup ekosistemi polako jačaju, interes za VC fondove raste, ali je i dalje opterećen nizom izazova, među kojima su zakonodavne barijere, nedovoljna edukacija i ograničen pristup kapitalu.
VC, PE i BA: Osnovne razlike
Prije nego što zaronimo u stanje VC fondova na Balkanu, važno je razjasniti često zamijenjene pojmove:
Kako VC fondovi funkcionišu?
VC fondovi ulažu u zamjenu za vlasničtvo (udjele) u startup kompanijama. Investicija nije samo u novcu, već i u znanju, mreži i podršci. U razvijenim zemljama VC fondovi su stub startup ekosistema. Nažalost, u BiH i regionu, ovaj model još nije institucionalno prepoznat.
U Bosni i Hercegovini ne postoji zakon koji direktno reguliše rad VC fondova. Umjesto toga, koriste se alternativni modeli: osnivanje fonda u formi d.o.o. ili registracija izvan zemlje (npr. Luksemburg, SAD). Investitori u BIH pokazuju interes, ali nailaze na nedostatak znanja, regulative i edukacije.
Pravna regulativa u zemljama Zapadnog Balkana
Albanija: Nema specifičan zakon o VC fondu, ali postojeći zakoni ne ograničavaju poslovanje. Stranim investitorima su ponuđeni povoljni uslovi.
Bosna i Hercegovina: Zakon o fondovima rizičnog kapitala još nije usvojen, ali se biznisi koji imitiraju VC fondove registruju kao d.o.o. ili u inostranstvu.
Crna Gora: Nema zakon o VC fondovima, što je razlog za osnivanje fondova van zemlje.
Kosovo: VC fondovi se osnivaju prema Zakonu o direktnim stranim investicijama, bez značajnih prepreka osim zabrane ulaganja u vojnu industriju.
Sjeverna Makedonija: Također bez specifičnog zakona, ali postoji jaka grant podrška za startupe, što umanjuje potrebu za VC investicijama.
Srbija: Ima najrazvijeniju regulativu u regionu. Zakon o alternativnim investicionim fondovima iz 2019. omogućava formalno osnivanje VC fondova. Također postoji i državni Fond za inovacionu djelatnost.
Zašto VC fondovi biraju Luksemburg?
Zbog niskih poreza i administrativne efikasnosti, Luksemburg je najpoželjnija destinacija za osnivanje VC fondova. Zemlja ima infrastrukturu prilagođenu finansijskim institucijama i postala je ključna tačka evropskih VC fondova.
Najaktivniji VC fondovi na Zapadnom Balkanu
Albanija:
Bosna i Hercegovina:
Crna Gora:
Kosovo:
Sjeverna Makedonija:
Srbija:
Startup ekosistem u evropskom kontekstu
Prema Global Startup Ecosystem Index 2023, top 10 evropskih startup gradova su London, Pariz, Berlin, Stokholm, Amsterdam, Moskva, Minhen, Barselona, Helsinki i Madrid. Nijedan grad sa Balkana se ne nalazi među top 20. To pokazuje koliko je region udaljen od svjetskih trendova, ali istovremeno i koliki potencijal postoji ukoliko se osigura pravna, institucionalna i edukativna podrška.
Zaključak
Venture capital fondovi na Zapadnom Balkanu predstavljaju ogroman potencijal za ubrzani ekonomski razvoj, digitalizaciju i globalnu konkurentnost. Iako pravna regulativa i dalje zaostaje u većini zemalja, entuzijazam investitora, startup entiteta i podrška organizacija poput SCV ili Tech4Impakt pokazuju da je regionalna VC scena na uzlaznoj putanji. Razvoj lokalnih zakona, edukacija investitora i poduzetnika, kao i regionalna saradnja ključni su koraci u daljoj izgradnji zdravog i otpornog ekosistema rizičnog kapitala na Balkanu. Više informacija o VC fondovima na Zapadnom Balkanu možete pronaći na zvaničnim stranicama investicionih fondova i startup akceleratora u regionu.
U Bosni i Hercegovini, pojam "startup" sve više dobija na značaju, iako često nije jasno definisan ni u zakonodavstvu ni u široj javnosti. Startupi su mladi biznisi, stari do pet godina, koje karakterišu inovativnost, fleksibilnost, spremnost na rizik i potencijal za brz rast. Najčešće ih pokreću pojedinci ili mali timovi s ograničenim resursima, ali sa velikom voljom i idejama koje odgovaraju na konkretne potrebe tržišta.
Iskustva brojnih pojedinaca u BiH pokazuju da je put u poduzetništvo često isprepleten sa ličnom borbom, radom od malih nogu i potrebom za nezavisnošću. Mnogi su započeli radni angažman još u srednjoškolskom ili studentskom dobu, prvo kroz volonterske ili honorarne angažmane, a zatim prelazili u poduzetničke vode.
Iako su pokazivali izuzetnu radnu etiku i energiju, suočavali su se s izazovima koji proizilaze iz zakonodavnog i kulturnog konteksta BiH, u kojem rani ulazak mladih u svijet rada nije sistematski podržan.
Naslijeđe komunizma i percepcija poduzetništva
U bivšem socijalističkom sistemu poduzetništvo je bilo sumnjiva kategorija. Oni koji su se bavili biznisom često su bili marginalizovani jer nisu pripadali partiji niti su imali "siguran" državni posao. Ova stigma se, nažalost, i dalje prenosi s generacije na generaciju. Roditelji, često nesvjesno, obeshrabruju djecu u preduzetničkim nastojanjima, jer se poduzetništvo još uvijek doživljava kao nesigurno, rizično i nepouzdano. Rizik, bez kojeg nema profita, je nešto što se tradicionalno izbjegava u BiH.
Poduzetništvo poslije rata
Nakon 1995. godine u BiH su se razvile četiri osnovne kategorije poduzetnika:
Upravo su mali poduzetnici nosioci pravog startup duha. Njihov cilj nije sticanje moći ili monopola, nego stvaranje radnih mjesta, ekonomska nezavisnost i ostvarenje ličnih ideja u praksi. Oni grade lokalne zajednice, unose inovacije i ostaju u zemlji, uprkos izazovima.
Osnivači startup biznisa dolaze iz svih sfera društva. To mogu biti:
Žene koje napuštaju nisko plaćene poslove kako bi otvorile vlastite radnje;
Studenti koji razvijaju softverska rješenja ili aplikacije;
Profesionalci i stručnjaci koji otvaraju edukativne centre;
Turistički vodiči koji ulažu u lokalni turizam;
Entuzijasti iz gastronomije koji otvaraju autentične ugostiteljske objekte.
Njihove priče nisu bajke. One su primjeri svakodnevne borbe s administracijom, konkurencijom, visokim porezima i ograničenim resursima. Ipak, ovi ljudi imaju jednu zajedničku karakteristiku – san o slobodi i ličnoj odgovornosti.
Značaj startup biznisa za ekonomiju
Startup biznisi su stub razvoja moderne ekonomije. Oni:
generišu nova radna mjesta,
unose inovacije u tradicionalne industrije,
jačaju konkurenciju,
povećavaju izvoz,
stimulišu lokalne zajednice.
U BiH, gdje dominiraju veliki sistemi i monopoli, startupi predstavljaju zdravu alternativu. Oni nisu parazit na javnim sredstvima, već izvor stvarne dodane vrijednosti.
Problemi i prepreke
Najveći izazov za startup ekosistem u BiH jeste:
nedostatak sistemske podrške (zakoni, porezne olakšice, fondovi rizičnog kapitala),
nepostojanje edukacije o poduzetništvu u formalnom obrazovanju,
finansijska nepismenost,
komplikovana administracija,
nelojalna konkurencija velikih aktera.
Osnivači startup biznisa često nemaju adekvatnu pravnu ni stručnu pomoć, niti mentore. Nema razvijene mreže inkubatora i akceleratora. Većina startup biznisa ne dočeka ni prvu godišnjicu poslovanja. Ipak, svaki koji opstane, dokazuje da se i u BiH može uspjeti vlastitim trudom.
Perspektive i potencijal
Uprkos svemu, startup scena u BiH ima ogroman potencijal. Rast IT sektora, digitalizacija, otvaranje coworking prostora, međunarodni programi podrške i povratnici iz dijaspore donose novu energiju i znanje. Svaki uspješan startup postaje inspiracija drugima. Institucionalni napori, poput osnivanja fondova za startup podršku, poticanje ženskom preduzetništvu i reforme obrazovanja, mogli bi ubrzati razvoj cijelog ekosistema.
Zaključak
Startup biznisi u BiH nisu samo ekonomska kategorija – oni su pokret. Pokret slobodnih, odgovornih i inovativnih pojedinaca koji ne traže sigurno mjesto pod suncem, nego ga stvaraju. Oni su nada za novu ekonomsku budućnost Bosne i Hercegovine. Prepoznavanjem, podrškom i promovisanjem ovih hrabrih ljudi, BiH može izgraditi zdraviju, otporniju i pravedniju ekonomiju, utemeljenu na znanju, radu i inovaciji.
Posvećeni smo pružanju vrhunskih obrazovnih kurseva, pažljivo osmišljenih da vam pomognu u ostvarivanju vaših ličnih i profesionalnih ciljeva.
StudenATA
KURSEVA
BIZNIS PLANOVA
EDUKATORA
Eksperti iz domena finansija, preduzetništva i bankarstva.
Naše edukacije su usmjerene na cilj.
Vjerujemo u dugoročnu saradnju i nakon edukacije nudimo konsultacije i mentorstvo po potrebi.
Naš raznovrsni asortiman kurseva, programa i resursa pažljivo je kreiran kako bi odgovorio na potrebe učenika svih pozadina i nivoa znanja.
Naše edukacije su posebne jer spajaju dinamiku, interaktivnost i zabavu, stvarajući jedinstveno i motivirajuće okruženje za učenje.
FINANSIJE NA JEDNOSTAVAN NAČIN – Naša najpopularnija edukacija, osmišljena da vam pomogne da bez komplikacija razumijete osnove poslovnih finansija. Kroz praktične primjere, jasno objašnjene pojmove i korisne alate, naučit ćete kako da samostalno pratite prihode i rashode, planirate budžet, izradite osnovne finansijske izvještaje i donesete bolje poslovne odluke. Idealna je za vlasnike malih biznisa, početnike u poduzetništvu i sve koji žele imati veću kontrolu nad svojim poslovanjem.
Uči, istražuj, rasti – jer neformalno obrazovanje mijenja život!
